Kataster so vam zdovja zmislili, ka bi na ono kaj imaš moro pločati poreza. Kak velijo knige grči povjesničar Herodot je zapiso ka je perzijski kralj Darije I. (oko 550. do 486. pr. Kr.) uveo je pločaje poreza na prihod od zemle.
Na horvatskom su tlu i predi sustavnih katastarskih izmjera zabeležena so pojedinačna nastojanja izradbe evidencije nekretnina pojedinih plemićkih obitelji te crkvenih i drugih institucija.
Sami početki katastra vu Hrvatskoj so vezani za pojedina mesta. Najstarši poznoti katastarski plan je Plan Maloga Stona 1359. leta, a najstarši začuvani zemlišni kataster je kataster Stona i Pelješca tam 1393–96.
Denešji kataster zemle v Horvatskoj se bazera na katastarskim izmjerama provedenima v XIX. stoletju.
To je zanimljivo ako poglednemo Vukanovec črez novišu povijest. Tam negde polovicom XIX stoletja formerana je Katastarska općina Vukanovec, štera je obuhvaćala denešji Vukanovec, Vugrišinec i veliki del Dragoslovec Brega.
Na popiso stanovništva 1880. i 1890. leta je popis delan po katastarskim općinama, pa je preti statistiki broj stanovnikof vu Vukanovcu s 225 kuliko ih je bilo 1899. leta noglo na popisu 1880. lete skočjo na 729 stanovniki, znači tripot već nego na popiso predi. To je zapraf bila obnova pote veliko potresa 1738. leta.
Time je Vukanovec posto najvekše selo na područjo denešje Općine Gorjni Mihalovec, šteri je brojio već stamnovnikov od sih drugih sela denešje opčine skupa s Gorjim MIhalovcom. Gorji Mihalovec je v to vreme meo samo drveno kapelo na mestu denešje cirkve (tu je ve šegeštrija).
Takši Vukanovec je meo dosti privatnih majstora (šoštari, tkolci, švelje, šnajdari, mlinari, trgovine, krčme itd.).
Vukanovec je v to vreme već nagijo k Štrigovi i Svetom Jurju na Brego, glede razvoja vinogradarstva v Štrigovi, a Sveti Juraj na Brego je bilo versko – hodočasničko središte.
Nekome se zasmeto tak nogli ravoj velike ruralne sredine na tom području, pa so znova Vukanovec razdelili na Vukanovec, Vugrišinec i Dragoslavec Breg već tam negdi pred I. svetski rat, 1900. leta, ali je ostola Katastarska općina Vukanovec. Zoto se i denešje crpilište plina zove „Vukanovec – 1“ makar je zemlopisno na području sela Vugrišinec.
Da se hipotetski kerim slučajem meštani denes dogovore ka oče nazoj svojo Općino Vukanovec, gospodarski bi bili jakši od preostale Općine Gorji Mihalovec v čijemo so sastavu denes.
No, to je v ovem vremenu nemogoče, kaj su se nešteri Vukanovčari, Vugrišinčari i Novoselčano počnoli izjašjovati da se osečajo kak Mihalovčani. Takšna saga vam je otprilike bila s „jugoslovenima“.
Ako denes poglednemo Općino Gorji Mihalovec, vidimo ka je se centalizirano v mesto Gorji Mihalovec, Bogdavoec je već „kvart Gojoga Mihalovca“. Po sim mestima Općine osim Preseki su zaperti štacuni, a govori se ka bu se tam zapro. Tak ka v 12 sela Općine Gorji Mihalovec ga nega niti jenoga štacuna niti uslužne institucije, pa i penezi za sih mesta se vlečejo v Mihalovec i ulažejo uglavnoma v razvoj mesta Gorji Mihalovec.
Vukanovec je to zdovja vidijo, pa se za vreme Jugoslavio da je Gorji Mihalovec imo Mesnu zajednico (denešja Općina) izvdojo z te MZ o osnovo svojo Mesno zajednocu. To je bilo vreme da so se Vukanovčari zbudili i zeli svojo sudbino v svoje roke i v tom periodu je znova započno razvoj Vukanovca. No to je prekino Domovinski rat, da je Općina pljačkaškom privatizacijom Vukanovco zela i Društveni dom šteri so Vukanovčari svojim penezima i rokami napravili. I den denes te Dom uglavnoma koriste Mihalovčani, a tu i tam Vukanovčari, da im Mihalovčani dozvole.
Quo vadis Vukanovec ?
Vukanovčar